Prijeđi na sadržaj

Pergamski muzej

Koordinate: 52°31′16″N 13°23′48″E / 52.52111°N 13.39667°E / 52.52111; 13.39667
Izvor: Wikipedija
Pergamski muzej
Osnovan 1910.
Smještaj Pergamonmuseum, 10117, Berlin, Njemačka
Vrsta Umjetnički muzej, spomenik kulture
Broj posjetitelja 5,1 milijuna (2016.)[1]
Pristup javnim prijevozom Friedrichstraße U6 (Berlin)
Službena stranica www.smb.museum

Pergamski muzej (njem. Pergamonmuseum) je muzej smješten na Muzejskom otoku u Berlinu. Projektirali su ga Alfred Messel i Ludwig Hoffmann, a gradio se dvadeset godina - između 1910. i 1930. U Pergamskom muzeju su glavne atrakcije vjerno i u nekadašnjoj veličini rekonstruirane monumentalne građevine kao što su Ištarine dveri, Pergamski oltar i Vrata tržnice u Miletu, a koje se sastoje od originalnih dijelova dovezenih iz Turske (što je kasnije postalo predmet međunarodne kontroverze).

Pergamski oltar

Kolekcija

[uredi | uredi kôd]

Muzej je podijeljen na antičku zbirku (Antikensammlung), Srednjoistočni muzej (Vorderasiatisches Museum) i Muzej islamske umjetnosti (Museum für Islamische Kunst). Svake godine ga posjećuje oko 5.135.000 ljudi, što ga je godine 2007. učinilo najposjećenijim umjetničkim muzejom u Njemačkoj i 9. muzejom po posjećenosti u svijetu.

Vrata tržnice u Miletu

Antička zbirka (Antikensammlung) potječe iz privatne kolekcije izbornih kneževa Brandenburga. Ona dobiva status muzeja 1698. kada je nakon njemačkih iskopavanja u Grčkoj (Olimpija, Magnezija, Samos) i Maloj Aziji (Pergam, Milet, Priene, Cipar i Didima) zbirka izrasla u jednu od najznačajnijih u svijetu. Danas je umjetnička antička zbirka dostupne javnosti na dva mjesta: u Altes Museumu, gdje su uglavnom djela starogrčke umjetnosti i Pergamskom muzeju, gdje se možete diviti arhitektonskim zdanjima i skulpturama stare Grčke i Rima.

Ištarine dveri

Srednjoistočni muzej (Vorderasiatisches Museum) uključuje sve objekte umjetnosti i arhitekture sumerske, babilonske, hetitske i asirske umjetnosti koje su otkrili njemački arheolozi tijekom iskapanja koja je, među ostalima, financiralo Njemačko orijentalno društvo (Deutsche Gesellschaft Orient). Najpoznatiji eksponati u muzeju su Ištarine dveri i fasada prijestolne sobe Nabukodonozora II.

Pročelje Mšate, 8. st.

Muzej islamske umjetnosti (Museum für Islamische Kunst) sadrži djela islamske umjetnosti razvijene u području od Španjolske do Indije između 8. do 19. stoljeća. Većina izložaka su iz Egipta, Bliskog istoka i Irana, gdje su njemački arheolozi proveli intenzivna iskapanja. Osim toga, muzej posjeduje zbirku kaligrafija i iluminacija Mogulskog Carstva u Indiji. Najpoznatiji eksponati u muzeju su Pročelje Mšate (Jordan), Soba iz Alepa (Sirija), Mihrab iz Kašana (Iran) i Kupola iz Alhambre (Španjolska).

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Broj posjetitelja svjetskih muzeja 2016., The Art Newspaper (engl.) Pristupljeno 15. kolovoza 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pergamski muzej